Dva lekara integrativne medicine objašnjavaju koje su prednosti vežbi disanja i Ćigonga.
Kada pregledamo pacijenta zbog Covid-19, uvek pitamo kakav je dah. „Da li je kratak?“ „Da li Vas steže u grudima?“ „Hajde da izmerimo Vašu zasićenost kiseonikom.“ Šta ako je tajna oporavka od virusa u dahu?
Na Centru za integrativnu medicinu Andrew Weil Univerziteta u Arizoni istraživali smo koji to modaliteti zasnovani na dokazima mogu podržati oporavak od Covid-19. Kako je istraživanje Covid-19 još uvek u ranoj fazi, takođe smo ispitali koji su modaliteti pokazali poboljšanje funkcije pluća kod plućnih bolesti sa sličnom patologijom.
Iako se dugoročne posledice Covid-19 još uvek razjašnjavaju, raste zabrinutost zbog razvoja plućne fibroze kod pacijenata koji se oporavljaju od Covid-19. Ova zabrinutost potiče od razvoja fibroze pluća kod pacijenata nakon izbijanja SARS koronavirusa 2003. godine.
Plućna fibroza je oštećeno tkivo koje se formira u plućima pacijenta, smanjujući fleksibilnost, kretanje i sposobnost oksigenacije krvi. Redovno vežbanje svesnog disanja može preokrenuti ovu sklonost povećanim širenjem pluća i ojačanim respiratornim mišićima, koji doprinose povećanoj “ventilaciji” (kapacitetu pluća da obezbedi kiseonik). U ovom trenutku nije poznato koji pacijenti će razviti fibrozu pluća nakon Covid-19, a koji će se oporaviti bez fibroze tako da su vežbe koje pomažu u oporavku pluća pametna ideja za svakoga.
Za početak dobro je početi sa abdominalnim disanjem. U ovoj vežbi koja se naziva još i disanje stomakom, usporavate i produbljujete disanje potpunim širenjem stomaka. Ovo disanje je najlakše naučiti dok ležite, ali se može praktikovati u bilo kom položaju. Pokušajte, stavite jednu ruku na stomak, a drugu na grudi. Počnite sa dubokim disanjem u predelu stomaka tako da Vam se ruka podiže dok se stomak puni vazduhom. U idealnom slučaju, ruka na grudima ostaje mirna. Sada zategnite stomačne mišiće i polako izdišite do kraja; primetite da Vam se stomak vraća nazad prema kičmi dok grudi ostaju relativno mirne. Ako stisnete usne dok izdišete, to još više usporava dah i ponekad se naziva disanje stisnutim usnama.
Postoje dokazi koji ukazuju na to da su abdominalno disanje, disanje stisnutim usnama i joga disanje održive tehnike za poboljšanje funkcije pluća. Pokazalo se da sve tri tehnike poboljšavaju kapacitet disanja kod pacijenata sa plućnom fibrozom i sposobnost da ljudi sa hroničnom opstruktivnom bolesti pluća (HOBP) duže hodaju. Preporuke za oporavak od Covid-19 koje su razvili stručnjaci za rehabilitaciju sa Univerziteta Loma Linda u Kaliforniji uključuju ove vežbe disanja. Oni sugerišu da ljudi koji se oporavljaju od Covid-19 započnu sa vežbama disanja čim im više ne bude neophodna terapija kiseonikom ili im se kratkoća daha dodatno pogorša.
Qi GONG abdominalno disanje
Jedna tehnika disanja koju je popularizovao dr Andrew Weil naziva se vežba disanje 4-7-8. Ova vežba je nastala kao vežba disanja u jogi. Pored usporavanja i produbljivanja daha, pomaže u smanjivanju stresa. Prema Weil-ovim rečima, „Ovo je najmoćnija tehnika opuštanja koju znam. Potrebno je malo vremena, ne zahteva opremu, ništa ne košta. Morate je vežbati dva puta dnevno. Vežbanje smanjuje puls i krvni pritisak, poboljšava funkcionisanje digestivnog trakta, omogućava dobar san i suzbija anksioznost.“ Disanje 4-7-8 mogu da vežbaju čak i oni koji su na terapiji kiseonikom. Ovakvo disanje je efikasno čak i za pacijente sa HOBP sa ekstremno kratkim dahom i zavisnošću od kiseonika i može se naučiti za nekoliko minuta.
Kanadski istraživači nedavno su objavili članak o vežbama disanja za oporavak od Covid-19 u kojem predlažu da ih treba vežbati do tri puta dnevno po 10 minuta. Pevanje se takođe smatra efikasnim i lekari iz Ujedinjenog Kraljevstva ga preporučuju. Programi za zdravlje pluća pod nazivom “Pevanje za zdravlje pluća” koji se nude širom Ujedinjenog Kraljevstva, takođe pokazuju da popravljaju raspoloženje.
Jedna neverovatno korisna vežba koja se može pokazati terapeutskom za oporavak pacijenata sa Covid-19 je Ćigong. Ćigong je nastao u Kini pre više od 4.000 godina i predstavlja osnovu tradicionalne kineske medicine. Kao joga ili Tai Či, predstavlja vežbu usklađivanja daha sa pokretom. Ćigong u prevodu znači „ovladavanje životnom energijom“ i uključuje vežbanje, kretanje Ćija (energije) i poboljšani protok krvi i limfe.
QI GONG
Istraživanja sugerišu da Ćigong poboljšava zdravlje smanjivanjem stresa i upala, jačanjem respiratornih mišića, povećanjem kapaciteta pluća i poboljšanjem imunološke funkcije. Svaki od ovih mehanizama može pomoći u obnavljanju funkcije pluća nakon infekcije Covid-19.
Godinama pre pandemije koronavirusa, studija o ženama iz Japana u njihovim šezdesetim godinama kojima je propisano dnevno 20-minutno vežbanje Ćigonga (kao i vežbanje u grupi jednom nedeljno) dala je zapažene rezultate. Na kraju 12. nedelje, žene su imale povećani kapacitet pluća i brzinu hodanja. Dokazano je da Ćigong poboljšava funkciju pluća mereno količinom vazduha koji se udiše u jednom minutu ili na silu izdiše. Takođe se pokazalo da poboljšava udaljenost koju osoba (ako redovno vežba) može preći za šest minuta.
U Kini se već razmatra potencijalna terapeutska korist Ćigonga za ljude koji se oporavljaju od Covid-19. Jedna takva mala šestonedeljna studija izvodljivosti na 20 oporavljenih pacijenata od Covid-19 obezbedila je 12-minutne video snimke za vežbanje kod kuće. Svi učesnici koji su vežbali prijavili su značajno smanjenje otežanog disanja i povećane fizičke sposobnosti i kvaliteta života da su nastavili da izvode vežbe dva puta dnevno nakon završetka studije.
Ćigong je, delimično, terapija rekonvalescencije koja obećava jer je tako lako dostupan. Ćigong vežbe se mogu izvesti za svega pet minuta. Optimalno je vežbati jednom do tri puta dnevno. Forma koju Ćigong majstori preporučuju za oporavak pluća podrazumeva tapkanje po grudima kako bi se podstakao protok krvi i energije i koristi pokrete za “otvaranje/širenje” rebara i grudnog koša. Ova forma Ćigonga slična je pulmonalnoj fizioterapiji koju fizioterapeuti koriste za oporavak od plućnih infekcija i preporučuje se za oporavak Covid-19.
Najzad, važno je spomenuti neizgovoreni strah koji iskustvo pandemije nosi sa sobom. Fiziološko iskustvo straha šteti blagostanju. Osećaj straha čini da brže dišemo, da osećamo da otežano dišemo, čak može sprečiti da nam se pluća potpuno “napune”. Stoga, čak i mi koji smo potpuno zdravi možemo imati koristi od vežbanja svesnog disanja i Ćigonga dok plovimo kroz život tokom pandemije.
Izvor: https://elemental.medium.com/deep-breathing-could-help-you-recover-from-covid-19-383f5cb54434
Prevod teksta: Nina Nikolić
Copyright OSAM